Zabranjena prodaja alkohola osobama mlađim od 18 godina.
Jeste li stariji od 18 godina?
PODSJEĆAMO VAS DA ALKOHOL KONZUMIRATE ODGOVORNO I UMJERENO
Jeste li stariji od 18 godina?
PODSJEĆAMO VAS DA ALKOHOL KONZUMIRATE ODGOVORNO I UMJERENO
Viski je jako alkoholno piće koje nastaje destilacijom žitarica, a čuva se u bačvama napravljenim isključivo od hrastovog drveta. Naziv whiskey potječe od keltske riječi usquebaugh, što se prevodi kao voda života (uisge znači voda, a beatha znači život).
Koja je povijest iza ovog popularnog pića, te koje sve vrste postoje, otkrivamo u ovom blogu!
Koja je razlika između whiskeya i whiskyja, osim u načinu kako se piše? Whiskey sa slovom “e” koristi se kod američkih i irskih viskija, a whisky bez slova “e” koristi se za škotske, japanske i kanadske brendove. Neki vjeruju da postoji još jedan način raspoznavanja, a to je zemlja porijekla tj. ako zemlja porijekla viskija ima u nazivu e (United States, Ireland) onda se piše whiskey, a ako nema (Scotland, Japan, Canada) onda se piše whisky.
Povijest kaže da je umjetnost destilacije utemeljena u drevnoj Mezopotamiji, a često je korištena kao način proizvodnje parfema i različitih aroma. Procesi kuhanja, destilacije i fermentacije su se usavršavali čak i unutar europskih kršćanskih samostana gdje su se razne vrste alkoholnih pića proizvodile za potrebe različitih vjerskih obreda.
Proces destilacije seže daleko u antičku Grčku – drevni grčki filozof Aleksandar opisuje postupak uzimanja morske vode i destilacije iste u čistu vodu za piće. Srednjovjekovne civilizacije razvijale su svoje tehnike stoljećima kasnije, ali tada još nisu rezultirale alkoholom, a znanje o destilaciji proširilo se Europom zajedno s putujućim Mavarima ranim prvim tisućljećem. Destilaciju su prihvatili oni koji pripadaju kršćanskoj religiji, koristeći ju za proizvodnju sastojaka za razne ceremonije, kao i lijekove protiv raznih bolesti poput kolika, paralize i malih boginja.
Podrijetlo viskija započelo je prije više od 1000 godina kada je destilacija preselila iz kontinentalne Europe u Škotsku i Irsku skupa s putujućim redovnicima. Škotski i irski samostani, bez vinograda i grožđa na kontinentu, okrenuli su se fermentaciji žitne kaše, što je rezultiralo prvim destilacijama modernog viskija. Najraniji zapisi o destilaciji alkohola su se pojavili u Italiji oko 1250.godine, a o ovoj tehnici je pričao Ramon Llull.
Prvi pisani dokaz o ‘viskiju’ pojavljuje se 1405. godine u irskim zapisima Clonmacnoise, gdje je zapisano da je jedan od vođa umro nakon što je na Božić konzumirao prekomjernu količinu “aqua vitae”, a 1494. godine je škotski kralj James IV. zatražio proizvodnju velike količine tog istog pića. Proizvodnja viskija se jako proširila među javnosti nakon što je engleski kralj Henry VIII raspustio samostane, što je natjeralo velik broj redovnika da se posvete procesu destilacije.
1608. godine je licencirana destilerija Old Bushmills u Sjevernoj Irskoj, a danas nosi titulu najstarije destilerije viskija s licencom na svijetu, a 1820.godine je John Walker počeo proizvoditi vlastiti viski, koji je postao jedan od najpoznatijih i najrasprostranjenijih brendova škotskog viskija na svijetu – Johnnie Walker viski.
U 18.stoljeću uveden je veliki porez na sve nelicencirane proizvođače alkoholnih pića, što je mnoge dovelo do nezakonite proizvodnje viskija tijekom noći, a odatle potječe i njegov nadimak moonshine. 1823. godine je donesen zakon kojim se ponovno legalizirala proizvodnja, te su mnoge ugasle destilerije tada ponovno počele s proizvodnjom.
Od 1920. pa sve do 1933. godine – punih 13 godina – trajalo je doba američke prohibicije. U ovo vrijeme bila je zabranjena svaka proizvodnja, prodaja i upotrebu alkohola. Međutim, savezna vlada napravila je iznimku: bilo je dopušteno uzimati alkohol na recept ljekovitog viskija od liječnika koji se prodaje u licenciranoj ljekarni. Ovo je iskoristio i američki ljekarnički lanac Walgreens i u to vrijeme narastao s prvotnih 20, na gotovo 400 podružnica diljem zemlje. Nakon toga, 1964.godine je američki kongres proglasio viski bourbon službenim destiliranim pićem zemlje, a također su i doneseni posebni propisi koje treba ispuniti kako bi se viski mogao klasificirati kao bourbon.
Viski je jako alkoholno piće dobiveno destilacijom fermentiranih zrna žitarica s najmanje 40%, a najviše 94,8% alkohola. U proizvodnji viskija koriste se različite žitarice, kao i omjeri u kojima se miješaju prilikom destilacije, a nakon destiliranja, viski mora dozrijevati minimalno 2 godine u bačvama (osim ako se proizvodi iz zrna kukuruza, za takav viski nije potrebno starenje). Žitarice od kojih se proizvodi najveći broj viskija su ječam, raž, zob, kukuruz i pšenica.
Krajem 1800-ih škotski viski je bio loše kvalitete, pa su irski proizvođači željeli stvoriti svoj proizvod koji će se kvalitetom razlikovati od škotskog. Danas su i škotski i irski viski među najpoznatijim proizvođačima viskija na svijetu, a uz njih su popularni i kanadski, američki i japanski. Osnovni koraci proizvodnje viskija vrijede za sve – prvo, odabrana žitarica za smjesu mora odstajati u vodi. Zatim nakon toga slijedi sušenje, fermentacija, destilacija (najčešće dva ili više puta) i na kraju destilacije se viski prelijeva u bačve od hrastovog drva u kojima mora odstajati minimalno 2 godine.
Škotski i američki viskiji destiliraju se dva puta, a irski čak tri puta – trećom destilacijom dobiva na lakoći i mekoći, pa je samim time i malo blažeg okusa od škotskog i američkog, ali razlika je i u veličini i oblik kotlova za destilaciju. Za irski i američki viski koriste se debeli i kratki kotlovi s okruglom bazom, dok se za škotski koriste različiti kotlovi zbog raznolikosti samog okusa. Također, kod sušenja žitarica, tj. sladnog ječma, za škotski viski koristi se treset koji daje specifičan dimljeni okus piću, a za irski i američki viski najčešće se koristi drvo.
Japanski viski bilježi porast popularnosti tijekom posljednjih godina. U početku su krenuli u proizvodnju po uzoru na škotski viski, a sada su izradili svoj vlastiti stil – japanski viskiji su vrlo voćni, glatki i pitki, a naš favorit je definitivno Nikka Taketsuru Lux.
Cijelu našu ponudu japanskih viskija pronađite ovdje!
Škotski viski se proizvodi iz smjese ječma, vode i kvasaca, a često se dodaju cjelovita zrna drugih žitarica i topljeni šećer za aromu. Scotch mora imati maksimalan postotak alkohola 94,8%, a dozrijeva u drvenim bačvama od hrasta minimalno 3 godine.
Škotski viski se dijeli na 3 vrste: “Malt”, “Grain” i “Blended”. Koje su razlike među njima? Osim što se Malt pravi isključivo od ječma, svaki malt u svom imenu mora nositi naziv destilerije iz koje dolazi, a dijeli se na “Vatted Malt” (više destilerija), i “Single Malt” (jedne destilerije, ali više različitih bačvi). “Grain” se dobiva destilacijom sladnih i nesladnih žitarica koje se kuhaju pod pritiskom i destiliraju na niskim temperaturama, a okusom je mnogo jači od “Malt” viskija. “Blended” viski nastaje mješavinom dvije vrste viskija, a jedan od najpoznatijih vrsta je Ballantine’s.
Evo i liste naših škotskih blended favorita:
A naše preporuke za škotski malt viski su:
Zakon glasi: da bi irski viski dobio epitet “Irish”, mora odležati minimalno tri godine i jedan dan u drvenim hrastovim bačvama. Najpoznatiji irski viski je Jameson, a čak se 4 od 5 brendova irskih viskija proizvodi u destileriji Midleton.
Irski viski smije imati postotak alkohola najviše 94,8%, a proizvodi se od fermentirane smjese kvasca i žitarica. Ako se dodaju druge žitarice u smjesu, ili ako se miješa više vrsta istih, takav viski se naziva “blend”.
Naši favoriti među irskim viskijima su:
Našu cijelu ponudu irskih viskija možete pogledati ovdje.
Trenutno postoji jako puno različitih stilova američkog viskija, a glavni predstavnici ove vrste su fenomenalno začinjeni, bogati i žilavi viskiji. Dvije podkategorije američkog viskija su “straight”, od kojih je najpoznatiji Burbon viski glatkog i slatkog okusa, i “blend”.
Straight viski se radi bez dodavanja okusa, aditiva za bojanje ili druge vrste viskija, a dozrijeva minimalno 2 godine. Burbon je ime dobio po okrugu Bourbon u američkoj saveznoj državi Kentucky u kojoj se destilira, a po pravilima proizvodnje treba sadržavati minimalni udio od 51% kukuruza u mješavini žitarica. Također se mora skladištiti u pougljenim bačvama od hrasta, a sam alkohol mora biti star minimalno 2 godine. Jedan od najpoznatijih američkih Burbona je Jim Beam.
Blend viski u svojoj smjesi može imati aditive za bojanje i dodatne okuse, a može biti i miješan s drugim viskijima uz jedno pravilo – u viskiju treba biti minimalni udio od 51% straight burbona, a starost ove vrste se određuje po starosti najmlađeg viskija koji se koristio u mješavini.
Najpoznatiji američki viski je Jack Daniel’s – straight viski proizveden u američkoj saveznoj državi Tennessee, a poseban je po filtriranju kroz pougljeno drvo javora.
Evo i liste naših američkih favorita:
Najpoznatiji Rye viskiji dolaze iz Kanade i Sjedinjenih Američkih Država, a neki od njih su Bulleit Rye i Woodford Reserve Rye. Za američki Rye viski vrijedi pravilo da njegova smjesa mora sadržavati barem 51% raža, a često joj se dodaju kukuruz i ječam. Postotak alkohola u Rye viskiju ne smije prelaziti 80%, a ako odleži u bačvama više od 2 godine, onda je riječ o straight Rye viskiju.
Nacije koje najviše konzumiraju viski po stanovniku su redom Francuska, Urugvaj i SAD.
Kada su u pitanju Hrvati, najčešće se konzumira pivo i vino, ali kultura ispijanja viskija i popularnost ovog alkoholnog pića sve više rastu.
Puno je varijabli koje utječu na samu cijenu viskija – od samog vremena dozrijevanja, kvalitete sastojaka, skladištenja, zemlje i načina proizvodnje, do samog brenda i ambalaže viskija.
Donosimo vam ponudu nekih od najluksuznijih viskija s našeg webshopa:
Ako ste vrsni poznavatelj viskija, ili tek otkrivate čari ovog kultnog alkoholnog pića, ne bojte se eksperimentirati i isprobati viskije iz svih dijelova svijeta – cijelu ponudu viskija pronađite na našem webshopu!