Zabranjena prodaja alkohola osobama mlađim od 18 godina.
Jeste li stariji od 18 godina?
PODSJEĆAMO VAS DA ALKOHOL KONZUMIRATE ODGOVORNO I UMJERENO
Jeste li stariji od 18 godina?
PODSJEĆAMO VAS DA ALKOHOL KONZUMIRATE ODGOVORNO I UMJERENO
Tequila je tradicionalno meksičko piće koje obično sadrži 35-55% alkohola, a proizvodi se od biljke agave. Agava je zapravo biljka koja potječe iz Amerike, ali je najviše rasprostranjena na pustinjskim područjima i može doseći čak i 10 metara visine. Agava može živjeti jako dugo, i do 30 godina, a cvjeta samo jednom u cijelom svom životnom vijeku. Osim za proizvodnju tequile, ova biljka se danas bere i koristi za izradu raznih proizvoda, sve od slatkiša i želea, sve do raznih likera.
Još davne 250.godine Azteci su napravili pulque – napitak napravljen od fermentiranih sokova biljke zvane maguey, koja je slična agavi, te se upravo ovaj napitak smatra prethodnikom tequile. Za razliku od pulque, tequila kakvu danas poznajemo se destilira, a početkom 17.stoljeća je Don Pedro Sánchez de Tagle pokrenuo prvu destileriju u današnjem gradu Tequila koji se nalazi u saveznoj državi Jalisco u Meksiku.
Meksička je vlada 1974. proglasila tequile intelektualnim vlasništvom Meksika, a prava meksička tequila se može proizvoditi samo u određenim meksičkim državama, a to su Jalisco, Nayarit, Guanajuato, Michoacán i Tamaulipas. Regulatorno vijeće za tequilu (Consejo Regulador de Tequila ili CRT) održava standarde proizvodnje tequile (poput sadržaja agave, postotak alkohola, vremena odležavanja i sastojaka) i podržava industriju tequile promovirajući turizam u regijama u kojima se ona proizvodi.
Boja same tequile ovisi o samom procesu starenja, a ponekad se u tequilu dodaje karamela kako bi poprimila tamniju boju. Tek pripravljena tequila je zapravo nez boje, prozirna, a kako stari, tako poprima tamniju boju. Postoji 5 glavnih vrsta tequile, a one su:
U ovu vrstu tequile se dodaci poput karamele i šećera dodaju kako bi poprimila slatkasti okus starije tequile.
Ova vrsta tequile je bijele tj. prozirne boje i puni se odmah nakon destilacije ili se skladišti najviše 4 tjedna u nehrđajućim čeličnim spremnicima.
Kod ove vrste tequile postoji pravilo da se čuva u hrastovim bačvama minimalno 2 mjeseca, a maksimalno godinu dana.
Añejo tequila mora stariti minimalno godinu, a maksimalno 3 godine u hrastovim bačvama, a karakteristike ove tequile su jantarna boja, te bogat, raznovrstan i glatki okus.
Za ovu vrstu tequile je potrebno da odleži minimalno 3 godine u hrastovim bačvama, a proizvodnja ove vrste je započela 2006. Godine
Iako je malo ljudi zna ovu činjenicu, Tequila je zapravo grad u zapadnoj meksičkoj državi Jalisco, koji je poznat po istoimenom alkoholnom piću. Santiago de Tequila je mjesto koje je zaslužno za nastanak tequile u 16.stoljeću, a plava agava, biljka od koje se proizvodi tequila je biljka koja raste upravo u tom gradu i tom dijelu Meksika. Zanimljiv podatak je taj da je meksičko ministarstvo turizma 2003. godine ovaj grad prozvalo Magičnim gradom (Pueblo Mágico). Čak preko 100 meksičkih destilerija proizvodi 600 vrsta tequila, dok je u Meksiku ukupno registrirano preko 2000 vrsta tequile, a uz agavu, također su i kukuruz i kakaovac neki od najbitnijih agrikulturnih proizvoda Meksika.
Također u tom području postoji i posebno “Putovanje do Tequile” (Ruta de Tequila) u kojem se vozite kroz polja agave vlakovima od Gualdajare do Tequile, a specijalni znalci tequila pričaju povijest ovog pića i sve priče i zanimljivosti koje postoje.
U Meksiku gotovo svaki hotel u okolici Tequille ima u ponudi izlete do polja agava, a posebnost je ta što ova vrsta agave raste u podnožju ugaslog vulkana koji stvara plodno tlo idealno za rast ove biljke, a tako je i tequila dobila ime, koje u prijevodu znači “brdo lave”. Postoje i posebni znalci koji su zaduženi za brigu od biljkama i njihovoj žetvi, a nazivaju se jimadori.
Tijekom izleta u poljima agave, neki jimadori dozvoljavaju posjetiteljima da i sami osjete i okušaju čari žetve, a jako brzo svi dođu do zaključka da to nije nimalo lagan posao, za razliku od ispijanja brojnih tequila u lokalnim destilerijama. Osim degustacija, brojne destilerije imaju edukacije o procesu destilacije, i starom ali i modernom procesu, te o samom dobivanju tequile iz agave, što bude jako zanimljivo i poučno iskustvo.
Agava je višegodišnja biljka koja lako preživljava i u ekstremnim uvjetima, a može rasti u dolinama, planinama, brdima i kamenim obroncima koje karakterizira suha klima, a posebnost ove biljke je niska potreba za vodom. Meksička savezna država Jalisco je najpogodnija za rast i uzgoj agave, a tla su suha, bezvodna i bogata crvenom glinom.
Tequila se dobiva destilacijom fermentiranog soka kuhane biljke agave, i to posebne vrste plave agave – Agava tequilana Weber. Ova biljka se sastoji od 2 dijela – velikih bodljikavih listova te tijela tj stabljike biljke koji se kuhaju kako bi se dobio sok s fermentabilnim šećerima koji se koristi u proizvodnji tequile. Unutar stabljike biljke agave se nalazi lukovica zvana piña, a ona se peče i pretvara u sok, a sok fermentira kvascem u bačvama kako bi se kao finalni proizvod dobila tequila.
Proizvodnja tequile može se podijeliti u šest faza: berba, pečenje, izrada soka, fermentacija, destilacija i starenje. Evo više informacija o svakom od ovih koraka:
Suvremena proizvodnja tequile započinje tradicionalnom metodom berbe biljke plave agave, a to se radi posebnim nožem naziva coa koji se koristi za rezanje lišća.
Lukovica piña mora biti pečena kako bi se ekstrahirali njeni fermentirani šećeri. Tradicionalno, piñe su se pekle u jamama koje bi se obložile kamenjem, ali danas se peku ili u glinenim pećima zvanim hornos, ili u velikim pećima od nehrđajućeg čelika.
Nakon što su piñe pečene, usitnjavaju su kako bi se iz njih izvukao slatki sok koji se naziva mosto. Mosto se vadi na jedan od dva načina: upotrebom industrijske mehaničke drobilice (najčešći suvremeni način) ili tradicionalnom metodom upotrebe tahone, velikog kamenog kotača koji drobi i soči piñu.
Dalje, mosto mora fermentirati u etilni alkohol, a da bi se to postiglo, kombinira se s kvascem i vodom u velikim fermentacijskim spremnicima. Za ovaj postupak se koriste veliki spremnici od nehrđajućeg čelika, ili velike drvene bačve.
U ovom koraku se sokovi agave destiliraju, čime se pročišćava tekućina i koncentrira alkohol u smjesi. Tequila se obično destilira dva puta – prva destilacija daje mutnu tekućinu koja se naziva ordinario, a drugom destilacijom nastaje prozirna srebrna tequila koja je spremna za odležavanje i punjenje u boce.
Sve vrste tequile odležavaju najmanje 14 do 21 dan. Srebrna ili blanco tequila odležava najkraće, a zrela tequila se dijeli u tri vrste: reposado, añejo i extra añejo. Da bi se dobila starija tequila, destilirana tequila blanco se stavlja u odležane hrastove bačve, čime poprima specifičnu zlatnu boju.
Postoji par načina prepoznavanja dobre tequile, a jedan od njih je ovaj: pokapajte dlanove s par kapi tequile i protrljajte ih – ako vam nakon toga ruke budu ljepljive, u tequilu je vjerojatno dodan šećer i nije dobra, a ako su vam ruke donekle suhe te miris podsjeća na bačvu, to znači da je riječ o dobroj i kvalitetnoj tequili. Prava tequila najčešće ima oznaku “Hecho en Mexico” (proizvedena u Meksiku), a radi se isključivo od šećera agave. Agavin sirup, obično dobiven od divlje agave, može se izvoziti u rinfuzi; za promjenu boje često mu se dodaju druge vrste šećera i karamela. Agavin sirup ili nektar sadrže oko 90% fruktoze i često se koriste kao zaslađivač i sigurna zamjena za redoviti stolni šećer (na tržištu kao prirodno zaslađivač s niskim glikemijskim indeksom).
Prema meksičkom zakonu, tequila mora sadržavati 51% plave agave, ali postoji i tequila i sa 100% agave, no takva mora proći obaveznu kontrolu stručnjaka prije nego što se smije distribuirati, te se smije legalno proizvoditi isključivo u Meksiku. Takva tequila je obično jedina “prava”, a samim time i najskuplja. Uglavnom vrijedi pravilo – što je veći postotak agave u tequili, to je tequila skuplja. Proizvođači koriste i druge sastojke da bi dobili tequilu ali ti sastojci ne smiju prelaziti 49%, a ovo je ujedno i jeftiniji način proizvodnje tequile.
Kako je tequila jako alkoholno piće, potrebno je duboko udahnuti i zadržati dah prije uzimanja gutljaja. Nakon što progutate gutljaj, tek tada izdahnite – ovaj način ispijanja vam pomaže da osjetite okus pića u cijelosti, a da pritom nemate osjećaj izgaranja u grlu i želucu.
Također, u Meksiku se tequila tradicionalno ispija iz posebnih čašica zapremnine oko 60 mililitara, a nazivaju se “kabalitosi”. Prilikom ispijanje, tequila treba biti umjerene temperature, baš kao i sama čašica i treba se ispijati polako, gutljaj po gutljaj.
Tequila se često poslužuje sa soli i kriškom limuna – ovaj način ispijanja se zove tequila cruda. Prvo se poliže sol s dlana, zatim se popije tequila i na kraju posiše limun. Sol ublažava žestinu tequile, dok voće uravnotežuje i začinjava okus.
U Meksiku se tequila često pije sa sangritom – slatkim i začinjenim pićem od narančinog soka i čilija, dok se u Njemačkoj i još nekim državama umjesto soli i limuna koristi cimet i kriška naranče.
Određeni sastojci agave utječu na apsorpciju magnezija i kalcija u tijelu, a oni su osobito važni za zdravlje kostiju, ali i očuvanje tijela od osteoporoze. Kada se enzimi agave (osobito prebiotik agave fruktan) konzumiraju s hranom, tijelo bolje apsorbira kalcij, a povećava se i udio osteokalcina, proteina koji se stvara kod rasta kostiju.
Kompanija Tequila Ley prodala je litru tequile iz limitirane kolekcije za 225,000 američkih dolara u srpnju 2006. i time ušla u Guinnessovu knjigu rekorda kao najskuplje prodana boca pića ikada, a sama boca bila je od platine i zlata.
Neke zanimljivosti o tequili su činjenice da osim što potiče mršavljenje i smanjuje nivo kolesterola i šećera u krvi, također i ublažava bol i sprječava prehladu, a postoji legenda i da se od tequile ne može biti mamuran, čak ni kada pretjerate s konzumiranjem. Slažete li se i vi s tom tvrdnjom? Bacite oko na ponudu tequila na našem webshopu i naručite svog favorita!